Vrnjacka Banja Srbija

Vrnjacka Banja je najvece i najpoznatije banjsko lecilište u Srbiji i tradicionalno vrlo privlacan turisticki centar za odmor i rekreaciju.

Banja se nalazi u centralnoj Srbiji, oko 200 km južno od Beograda. Drumskom i železnickom saobracajnicom koja dolinom Zapadne Morave spaja magistralne puteve Balkana, Beograd – Sofija i Beograd – Atina, Vrnjacka Banja je veoma dobro povezana sa svim krajevima Srbije, a dobrim lokalnim putevima sa svojim šumsko – planinskim zaledem koje cini široko podrucije ocuvane prirodne sredine.

U ovaj kompleks spadaju visoke planine Kopaonik (2017m), Željin (1785m), zatim Stolovi (1376m) i obližnji pitomi Goc (1216m).Klima je umereno kontinentalna. Uticaj obližnjih planina daje mikro klimi Vrnjacke Banje poseban karakter i cini je veoma prijatnom. Leta su umereno topla sa svežim jutrima i vecerima, a zime su snegovite i bez oštrih mrazeva.

Srednja godišnja temperatura je 10,5°C, a srednja letnja 20°C. Vrnjacka Banja ima veoma dugu lečilišnu tradiciju. Na Vrnjackom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II do IV veka Rimljani su izgradili svoje lecilište i oporavilište AQUAE ORCINAE.

O tome nam svedoce arheološki nalazi u užem jezgru rimske banje, odnosno bazen za kupanje, rimski izvor tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca koji je iz kultnih motiva ostavljen u lekoviti izvor. Ovde su na lecenje i oporavak mahom dolazili legionari V legije Flaviana i VII legije Klaudiana, kao i romanizovana plemenska aristokratija starosedelaca.

Šira oblast Vrnjacke Banje pretstavlja najbogatije i najzanimljivije turisticko podrucije Srbije. To je podrucije gde se na svakom koraku srednji vek susrece sa modernim tokovima.
Na severu je pitoma plodna oranica zapadnog Pomoravlja, a na jugu, preko 100 km duga klisura Ibra koji se hucno probija planinskim klancima prastare Dardanije, današnje Raške, gde je nastala srpska država.
Tu su i visoke planine sa poznatim zimskim sportskim centrima, medu kojima se narocito istice Kopaonik.
Najzad, ovo je regija sa najznacajnijim spomenicima srpske srednjevekovne kulture, posebno manastirima sa monumentalnim fresko slikarstvom od kojih je neke, kao svetsku kulturnu baštinu, zaštitio UNESKO.

Vrnjačka Banja Srbija raspolaže smeštajnim kapacitetima od preko 15.000 ležaja, od kojih se oko 4.500 nalazi u hotelima, pansionima i apartmanskim naseljima, 850 ležaja je u zdravstvenim centrima i oko 10.000 u domacoj radinosti.
U Vrnjackoj Banji se nalaze hoteli visoke kategorije koji u svojim sadržajima imaju pokrivene bazene, kongresne dvorane i sportske objekte.

Preduzece Fontana je najveca hotelska organizacija koja raspolace sa 1.500 ležaja i u cijem sastavu se nalaze i poznati hoteli „Fontana“, „Zvezda“, „Park“, „Sloboda“, „Beli Izvor“ na Goču i nekoliko konfornih pansiona u samom sedištu Banje.

Po kvalitetu usluga i iskorišcenosti kapaciteta hotel „Breza“ je bez premca, a za njom ne zaostaju „Partizanka“, „Slavija“, „ŽTP“, „Slatina“ itd. Okosnicu privrednog života Vrnjacke Banje nesumljivo cini turisticka delatnost, ali su se „zahvoljujuci“ njoj, uspešno razvile i neke druge privredne grane.

Eksploatacija mineralnih izvora Vrnjacke Banje pocela je 1970. godine. Popularna voda u staklenim bocama pocela je veoma brzo da osvaja tržište i da pronosi slavu mesta iz kog potice.

Mineralna voda „Vrnjci“ najbolje asocira na Vrnjacku Banju. Još nekoliko prestižnih firmi iz ovog mesta u poslednjih nekoliko godina izborilo se za slican status koji je godinama imala samo mineralna voda „Vrnjci“, a to je da izgovorom samog imena firme pomislite na blagodeti i lekovitost Vrnjacke Banje.

Preko cele godine, posebno u mesecima letnje turisticke sezone, Vrnjacka Banja svojim posetiocima nudi izuzetno bogat, sadržajan i raznovrstan kulturno – zabavni program.

Brojni sportsko – rekreativni objekti i tereni pružaju vrlo povoljne uslove za rekreaciju i pogodni su za pripreme vrhunskih sportskih ekipa.